Norveški naučnici smatraju da je nedostatak vitamina D u organizmu glavni krivac za prehlade i gripe u zimskom periodu. Virusi i bakterije se nalaze svuda i tokom letnjeg perioda, ali je ljeti organizam više izložen sunčevim zrakama putem kojih dobija vitamin D i na taj način je organizam ljeti otporniji .
Prije samo nekoliko desetljeća medicinski naučnici su smatrali da je jedina funkcija vitamina D da održava zube i kosti zdravima. Međutim, danas znamo da on ima i mnoge druge funkcije kao što su:
- prevencija prehlada i gripe te skraćivanje njihovog trajanja
- podizanje imuniteta i ublažavanje raznih alergijskih reakcija
- prevencija šećerne bolesti
- prevencija karcinoma
- prevencija Alzheimerove bolesti
- prevencija steriliteta
Vitamin D je jedini vitamin koji naš organizam proizvodi sam uz pomoć sunčevih zraka, a već samo mala količina zaštitne kreme za sunčanje može spriječiti njegovo pohranjivanje .
Početkom 80-tih godina naučnici su nam sve više savjetovali izbjegavanje sunca ističući štetnost njegovom izlaganju. Jeff Bowles , autor knjige : „ Hochdosiert: Die wundersamen Auswirkungen extrem hoher Dosen von Vitamin D3: das große Geheimnis, das Ihnen die Pharmaindustrie vorenthalten will“, govori o vezi porasta gojaznosti u Americi tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća i nedostatka vitamina D. On smatra da je jedan od najvažnijih uzroka ove pojave upravo korištenje krema za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom, kao i panično izbjegavanje sunca čime je došlo do nedovoljnog stvaranja vitamina D u organizmu. Osim gojaznosti, on navodi da su i osteoporoza, dijabetes, depresija i mnoge druge bolesti velikim dijelom uzrokovane nedostatkom ovog vitamina.
Njemački autor dr.med. Raimund von Helden u svojoj knjizi : „Gesund in sieben Tagen“ piše takođe o nedostatku vitamina D kao uzročnika mnogih oboljenja. Smatra da je u Njemačkoj veliki dio stanovništva njime pogođen, a da ljekari rijetko dođu na ideju da provjere njegov nivo u krvi kod bolesnika sa kroničnim bolestima, već se često liječe samo simptomi bez traženja stvarnog uzroka. Ako bolujete od neke kronične bolesti zatražite od svog ljekara (Hausarzt) da vam izmjeri nivo vitamina D u krvi. Veliki nedostatak se očituje, po von Heldenu u grčenju i bolovima u mišićima, trzajima, poremećaju spavanja, slabosti, depresiji, glavobolji, osjećaju hladnoće u rukama i nogama, bolestima krvotoka. On čak smatra da trajni nedostatak ovog vitamina može dovesti do porasta rizika za oboljenje od autoimunih bolesti, porasta krvnog pritiska, multiple skleroze i kancera. Da bi se ovaj nedostatak sprečio potrebno je optimalno izlaganje suncu kao i uzimanje vitamina D u vidu suplemenata u jesenjem i zimskom periodu kada sunca nema dovoljno.
Hrana bogata vitaminom D je prvenstveno riba, žumanjak jajeta, sir, mliječni proizvodi, gljive i avokado. Međutim, ishranom pokrivamo tek 10-20% potreba za ovim vitaminom, a ostatak dolazi od sunca.